Nakon višednevnih istraživanja, na lokalitetu Brskovo u Mojkovcu, formirana je stručna ekipa koja će istražiti mjesto Gradac u kojem su pronađeni ostaci nekadašnjeg utvrđenja.
“Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o periodu Vizantije. Ako se dokaže naša pretpostavka, biće jasno da rudnik 'Brskovo' nije korišćen samo u srednjem vijeku, već i mnogo ranije”, objasnio je Lutovac.
Nakon višednevnih istraživanja, na lokalitetu Brskovo u Mojkovcu, formirana je stručna ekipa koja će istražiti mjesto Gradac u kojem su pronađeni ostaci nekadašnjeg utvrđenja.
Sa nekadašnjeg utvrđenja, kako je “Vijestima” kazao direktor Polimskog muzeja u Beranama, muzejski savjetnik arheolog Predrag Lutovac, prethodno je raskrčeno rastinje, a u planu je da se taj teren ispita sondama kojima će se utvrditi njegovi gabariti.
“Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o periodu Vizantije. Ako se dokaže naša pretpostavka, biće jasno da rudnik 'Brskovo' nije korišćen samo u srednjem vijeku, već i mnogo ranije”, objasnio je Lutovac.
On je naglasio i da dosadašnja ispitivanja pokazuju da je utvrđenje bilo široko “ od 30 do 40, a dugačko 120 metara, dok su zidovi bili široki od jedan do 1,80 metara”. Više detalja, kako je kazao, moći će da se otkrije tek kada pronađu još arheoloških dokaza.
“Cilj nam je da izvršimo katastarsko snimanje cijelog utvrđenja i da otvorimo kulu koja se nalazi na zapadnoj strani. U planu je i detaljnije istraživanje istočne strane, na kojoj je utvrđenje šire i liči na rezidencijalni dio, što je karakteristično za prostor Polimlja. Nadamo se da ćemo na osnovu pronađenog novca, keramike ili sličnih predmeta utvrditi vrijeme podizanja utvrđenja i vrijeme kada je doživjelo procvat. Pretpostavljamo da ćemo u zemlji naći materijal koji će pomoći kod otkrivanja kada je utvrđenje podignuto, a kad je srušeno ili napušteno”, rekao je Lutovac.
Trećina istočne strane, napominje Lutovac, podijeljena je poprečnim zidom. Taj dio čini jednu vrste akropole, odnosno uzvišeniji dio, gdje je, moguće, boravio nekadašnji župan.
Lutovac pretpostavlja da je kula srušena poslije vizantijskog perioda, kada su te krajeve naselili Sloveni, a potom Turci.
“Tada je, vjerovatno, izgubila svoj stateški značaj, koji su preuzele za prostor nekadašnjeg rudnika 'Brskovo' i naravno u srednjem vijeku težište se prebacuje na Doganjicama, gdje se nalazi srednjovjekovni grad i sami rudnik Brskovo”, rekao je Lutovac, najavljujući da će “prvi put početi arheološko istraživanje u Doganjicama, gdje se nekada nalazila crkva”.
On je kazao i da će pokušati da eventualno nađu ostatke, te odrede vrijeme podizanja crkve.
“U Doganjicama je nekada vađena ruda srebra, olova i cinka. Bitno je da ono što postoji na crtežima u literaturi raznih istoričara dokažemo i utvrdimo u kakvom je stanju lokalitet. Nažalost, dio Doganjica je, prilikom otvaranja rudnog kopa, zasut jalovinom, što je velika šteta”, kazao je Lutovac.
On je istakao i da je moguće da je “ na osnovu nalazišta u tom dijelu bilo naselje i topionica”.
Programski službenik u kancelariji “FORS Montenegro” iz Berana Predrag Šćekić rekao je „Vijestima“ da u Mojkovcu ta organizacija implementira „Zelenu agendu“, koja je projekat holandske NVO, a koju je finansijski podržalo Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje kroz Regionalni program za zaštitu životne sredine zapadnog Balkana.
Mleci i kralj Uroš u “Božanstvenoj komediji”
Lokalitet srdnjovjekovnog grada Brskovo udaljen je od centra grada oko osam kilometara na planini Bjelasica, gdje se pretpostavlja da je bilo sjedište župe Brskovo u XIII vijeku. Tamo je tada prerađivana ruda srebra, a kovan je i prvi srpski novac za vrijeme vladavine kralja Uroša Nemanjića (1242-1276). Pretpostavlja se da se na tom mjestu nalazio dubrovački i kotorski konzulat, a na trgu Brskovo se trgovalo metalom i drugom robom.
Prema sačuvanim podacima, novac koji je kovan u to doba je bio kopija mletačkog, ali nešto manje težine i po formi i veličini slova i latinskom pismu. Odnosi između Mletaka sa kraljem Urošem su tada zaoštreni, gdje se preduzima niz mjera za sprečavanje prometa brskovskog novca. Veliki italijanski pjesnik Dante Aligijeri (1265-1321), u jednom dijelu „Božanstvene komedije“ opisao je taj događaj.
Izvor: Vijesti